Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT)
Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT), potpisan 30. listopada 1947. od strane 23 zemlje, bio je pravni sporazum kojim se minimiziraju prepreke međunarodnoj trgovini uklanjanjem ili smanjenjem kvota, carina i subvencija uz očuvanje značajnih propisa. Namjera GATT-a bila je da potakne gospodarski oporavak nakon Drugog svjetskog rata rekonstrukcijom i liberalizacijom globalne trgovine.
GATT je stupio na snagu 1. siječnja 1948., a od tada je oplemenjen, što je na kraju dovelo do stvaranja Svjetske trgovinske organizacije (WTO) 1. siječnja 1995. koja ga je apsorbirala i proširila. Do tada je 125 zemalja bilo potpisnica njegovih sporazuma koji su pokrivali oko 90% globalne trgovine.
Vijeće za trgovinu robom (Vijeće za robu) odgovorno je za GATT i sastoji se od predstavnika iz svih država članica WTO-a. Od rujna 2019. predsjedatelj vijeća je urugvajski veleposlanik José Luís Cancela Gómez. Vijeće ima 10 odbora koji se bave temama, uključujući pristup tržištu, poljoprivredu, subvencije i antidampinške mjere.
Ključni odvodi
- Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT) potpisale su 23 zemlje u listopadu 1947. nakon Drugog svjetskog rata, a zakon je postao 1. siječnja 1948. godine.
- Namjena GATT-a bila je olakšati međunarodnu trgovinu.
- GATT je održao ukupno osam rundi od travnja 1947. do rujna 1986., a svaka je imala značajna postignuća i rezultate.
- Godine 1995. GATT je primljen u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), što ga je i proširilo.
Razumijevanje Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT)
Cilj koji stoji iza GATT-a bio je oblikovanje pravila kojima se zaustavljaju ili ograničavaju najskuplje i nepoželjne osobine predratnog protekcionističkog razdoblja, a to su kvantitativne trgovinske prepreke poput trgovinskih kontrola i kvota. Sporazumom je također predviđen sustav arbitraže trgovinskih sporova među državama, a okvir je omogućio brojne multilateralne pregovore za smanjenje carinskih prepreka. GATT se smatrao značajnim uspjehom u poslijeratnim godinama.
01:12Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT)
Jedno od ključnih postignuća GATT-a bilo je trgovanje bez diskriminacije. Svaki je potpisnik GATT-a tretiran kao jednak bilo kojem drugom. Ovo je poznato kao načelo najpovoljnije nacije i preneseno je u WTO. Praktični ishod toga bio je da će se, nakon što jedna zemlja pregovara o sniženju tarifa s nekim drugim zemljama (obično njenim najvažnijim trgovinskim partnerima), isti rezit automatski primjenjivati na sve potpisnice GATT-a. Izvrsne klauzule su postojale, po kojima bi zemlje mogle pregovarati o iznimkama ako bi im domaći proizvođači posebno naštetili smanjenja carina.
Većina država prihvatila je načelo najpovoljnije nacije u određivanju carina, koje su u velikoj mjeri zamijenile kvote. Tarife (preferiraju se kvote, ali ipak postoje trgovinska prepreka) zauzvrat su se kontinuirano smanjivale u nizima uzastopnih pregovora.
GATT je uveo načelo najpovoljnije nacije u tarifnim sporazumima među članicama.
Povijest Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT)
GATT je održao osam rundi sastanaka između travnja 1947. i rujna 1986. Svaka je konferencija imala značajna postignuća i rezultate.
- Prvi sastanak je bio u Ženevi, Švicarska, a obuhvatio je 23 zemlje. Fokus ove uvodne konferencije bio je na tarifama. Članovi su uspostavili porezne olakšice u vezi s trgovinom od preko 10 milijardi američkih dolara širom svijeta.
- Druga serija sastanaka započela je u travnju 1949. godine i održana je u gradu Annecy u Francuskoj. Opet, tarife su bile glavna tema. Trinaest zemalja bilo je na drugom sastanku i ostvarile su dodatnih 5000 poreznih olakšica smanjujući carine.
- U travnju 1949. u Torquayu u Engleskoj dogodio se treći niz GATT-ovih sastanaka. Ovoga puta bilo je uključeno 38 zemalja, a prošlo je gotovo 9000 carinskih povlastica, smanjujući razinu poreza za čak 25%.
- Japan je prvi put sudjelovao u GATT-u 1956. na četvrtom sastanku zajedno s još 25 država. Sastanak je bio u Ženevi, Švicarska, a odbor je ponovno smanjio carine u svijetu, ovoga puta za 2, 5 milijardi USD.
Nastavio bi se niz sastanaka i sniženih tarifa, dodajući nove odredbe GATT-a u procesu. Prosječna tarifna stopa pala je s oko 22%, kada je GATT prvi put potpisan u Ženevi 1947, na oko 5% do kraja Urugvajskog kruga, zaključenog 1993., koji je također pregovarao o stvaranju WTO-a.
Godine 1964. GATT je počeo raditi na suzbijanju grabežljivih cjenovnih politika. Ova pravila poznata su i kao damping. Kako su godine prolazile, zemlje su nastavile napadati globalna pitanja, uključujući rješavanje poljoprivrednih sporova i rad na zaštiti intelektualnog vlasništva.
Usporedba investicijskih računa Ime dobavljača Opis Otkrivanje oglašavača × Ponude koje se pojavljuju u ovoj tablici potječu od partnerstava od kojih Investopedia prima naknadu.