Prevelik da podbaci

Što je previše pogrešno?

"Preveliki da bi propao" opisuje koncept u kojem će vlada intervenirati u situacijama kada je posao toliko duboko ugrađen u funkcionalnost gospodarstva da bi njegov neuspjeh bio katastrofalan za gospodarstvo uopće. Ako takva tvrtka propadne, vjerojatno bi imala katastrofalni efekt valovanja u cijelom gospodarstvu.

Neuspjeh može prouzrokovati probleme s tvrtkama koje se oslanjaju na posao neuspjele tvrtke kao kupca, kao i probleme s nezaposlenošću dok radnici izgube posao. Konceptualno u tim situacijama vlada će razmotriti troškove spašavanja u usporedbi s troškovima dopuštanja gospodarskog neuspjeha u odluci o dodjeli sredstava za pomoć.

01:17

Prevelik da podbaci

Prevelike propasti financijskih institucija

Kolokvi- jalizam se usredotočuje na ideju da su određene tvrtke, poput najvećih banaka, toliko vitalne za gospodarstvo da bi bilo katastrofalno kada bi bankrotirale. Kako bi se izbjegla kriza, vlada može osigurati sredstva za osiguranje koja podržavaju neuspjele poslovne operacije, štiteći tvrtke od njihovih vjerovnika i štiteći vjerovnike od gubitaka.

One financijske institucije koje spadaju u kategoriju "prevelikih" uključuju banke, osiguranja i druge financijske organizacije. Nose identifikator da su sistemski važne banke (SIB) i sistemski važne financijske institucije (SIFI). Te su financijske organizacije dobile regulaciju u skladu s Dodd-Frankovom reformom na Wall Streetu i Zakonom o zaštiti potrošača iz 2010. godine.

Ključni odvodi

• Preveliki neuspjeh kolokvijalnost je primijenjena na teoriji da bi neke tvrtke mogle prouzrokovati široku štetu ekonomiji ako ne uspiju.
• Prema ovom konceptu, vlada će intervenirati u situacijama kada neuspjeh prijeti ekonomiji uopće.
• Ključni propisi nakon krize uključuju Zakon o hitnoj ekonomskoj stabilizaciji iz 2008. godine.
• Zakon o hitnoj ekonomskoj stabilizaciji uključivao je 700 milijardi američkih dolara programa za pomoć u nevolji (TARP), Dodd-Frankov zakon iz 2010. i nove globalne bazenske standarde.

Pozadina reforme banaka

Nakon neuspjeha banke u Velikoj depresiji, stvoreno je osiguranje depozita i regulatori, kao što je Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) kako bi stupili i učinkovito osigurali klijente, a također sudjelovali u postupku likvidacije banke ako je potrebno. Kao takvi, depoziti osigurani FDIC-om pomogli su Amerikancima da budu sigurni u svoje depozite novca u bankarskom sustavu. Reforme FDIC-a također su promicale uštedu za budućnost koja pokriva pojedinačne račune u bankama članicama do 250.000 USD svaka.

Iako je ova vladina uredba bila na snazi ​​za američke štediše, nedostatak proširenih promašaja u širem korporativnom svijetu postao je očit u novoj financijskoj krizi koja je izbila početkom 21. stoljeća. U 2007. i 2008. godini duboko zadužene banke bez zaštite FDIC-a suočile su se s neuspjehom. Te su institucije bile odgovorne za kolektivno labave i, u nekim slučajevima, čak i nepoštene prakse kreditiranja u financijskoj industriji što je prouzročilo široka propusta.

Propad Lehman Brothers označio je vrhunac financijske krize u rujnu 2008. godine. Podnošenjem zahtjeva za bankrotom vladini su regulatori otkrili da su najveće bankarske firme toliko povezane, da bi samo veliki spas spriječio propadanje značajnog dijela financijskog sektora.

Kao rezultat toga, vlada je donijela Zakon o hitnoj ekonomskoj stabilizaciji (EESA) iz 2008. koji je potpisan u listopadu 2008. Središnji dio Zakona bio je 700 milijardi američkih dolara program pomoći za pomoć u nevolji (TARP) kojim će upravljati američka blagajna u svrhu pomažući bankama u nevolji.

Preveliki neuspjeh postao je uobičajena fraza tijekom financijske krize 2008., što je dovelo do široke reforme financijskog sektora u SAD-u i širom svijeta.

Zakon Dodd-Frank

Dodd-Frankov zakon o reformi i zaštiti potrošača na Wall Streetu iz 2010. godine slijedio je Zakon o hitnoj ekonomskoj stabilizaciji i stvoren je kako bi se inicirali novi propisi koji će pomoći u izbjegavanju budućih spašavanja. To je uključivalo nove zahtjeve za kapitalnim udjelima i povećano izvještavanje o kapitalu za regulatorni pregled. Od banaka se sada traži da imaju određene razine kapitala i da stvore živu volju u kojoj će biti naglašeno kako će brzo likvidirati imovinu ako podnesu zahtjev za bankrot.

Dodd-Frank je također nametnuo veće zahtjeve za banke koje su kolektivno označene kao sistemski važne financijske institucije (SIFI).

Globalna reforma bankarstva

Financijska kriza 2008. bila je globalna kriza koja je zahvatila banke širom svijeta. Svjetski regulatori također su potaknuli nove reforme s većinom novih propisa koji su usredotočeni na prevelike da bi banke mogle propasti. Globalnu bankarsku regulativu prvenstveno vodi Odbor za financijske standarde u suradnji s Bankom za međunarodne nagodbe i Bazelskim odborom za bankarski nadzor. Primjeri nekih međunarodnih tvrtki koje se smatraju globalno sustavno važnim financijskim institucijama uključuju:

• Mizuho
• Kineska banka
• BNP Paribas
• Njemačka banka
• Credit Suisse

Primjer stvarnog svijeta

Ti su SIFI-i identificirani kao američki preveliki da bi bankama propali zbog njihove ukupne imovine i imaju više standarde izvještavanja kako bi se osigurala njihova operativna učinkovitost. Od 2019. godine ova poduzeća uključuju:

• Corporation of America Corporation
• Banka njujorške korporacije Mellon
• Barclays PLC
• Citigroup Inc.
• Credit Suisse Group AG
• Deutsche Bank AG
• Goldman Sachs Group, Inc.
• JP Morgan Chase & Co.
• Morgan Stanley
• Korporacija State Street
• UBS AG
• Wells Fargo & Company

Usporedba investicijskih računa Ime dobavljača Opis Otkrivanje oglašavača × Ponude koje se pojavljuju u ovoj tablici potječu od partnerstava od kojih Investopedia prima naknadu.

Povezani uvjeti

Definicija sistemski važne financijske institucije (SIFI) Sustavno važna financijska institucija (SIFI) je tvrtka za koju regulatoru utvrdi da bi predstavljala ozbiljan rizik za gospodarstvo ako bi se urušila. više Zakon o stabilizaciji gospodarstva u hitnim situacijama (EESA) iz 2008. Kongres o hitnoj ekonomskoj stabilizaciji (EESA) iz 2008. godine donio je Kongres kako bi pomogao popraviti štetu od financijske krize 2007.-2008. više Je li program pomoći u slučaju problema s problemima (TARP) spasio ekonomiju? Program za pomoć problematičnim sredstvima (TARP) koji je kreirala i vodila američka blagajna nakon financijske krize 2008. za stabilizaciju financijskog sustava. više Pomoćni novac pomaže propasti poduzeća i zemalja Bailout je injekcija novca tvrtke, pojedinca ili vlade u tvrtku koja propada kako bi se spriječilo njezino propadanje i slijedeće posljedice. više Sistemski rizik: ono što biste trebali znati Sistemski rizik je mogućnost da bi događaj na razini tvrtke mogao izazvati ozbiljnu nestabilnost ili kolaps u cijeloj industriji ili gospodarstvu. više Kongresno nadzorno vijeće (COP) Kongresno nadzorno vijeće (COP) osnovalo je Kongres SAD-a 2008. godine radi nadgledanja akcija američke blagajne usmjerene na stabilizaciju američke ekonomije. više partnerskih veza